Voyager 1 i Voyager 2 su jedine letjelice koje je napravio čovjek, a koje su stigle u međuzvjezdani prostor. Voyager 1 nije mogao slati iskoristive podatke na o svom stanju i naučnoj misiji od 14. novembra, no nakon dugih i sofisticiranih pokušaja, NASA-ini inženjeri su uspjeli popraviti sondu i primiti njene ažurirane informacije o statusu Voyagera 1, koje se mogu dešifrovati.
Ipak, izvještaji o naučnim podacima i dalje se ne mogu očitati te NASA-inim inženjerima preostaje da rade na tome.
Naučnici u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Kaliforniji potvrdili su da je problem u jednom od tri Voyagerova kompjutera pod nazivom podsistem podataka o letu ili FDS, koji je odgovoran za pakovanje naučnih i inženjerskih podataka prije njihovog slanja na Zemlju.
Otkrili su da jedan čip u FDS-u ne radi kako treba, a kako bi riješili problem, radili su na prijenosu koda sadržanog u lipu na druge tri lokacije unutar FDS-a. To je komplikovan manevar koji uključuje seriju sofisticiranih promjena potrebnih da se osigura da različite komponente i dalje mogu funkcionisati zajedno.
Budući da je Voyager 1 najudaljeniji objekt u svemiru koji je napravio čovjek i da se nalazi više od 24 milijarde kilometara od naše planete, bilo je potrebno čekati gotovo 24 sata da se završi svaki korak modifikacija. No, proteklog vikenda je NASA potvrdila da su promjene završene uspješno te da sonda ponovo šalje čitljive inženjerske podatke.
U međuvremenu sonda Voyager 2 nastavlja raditi normalno.
Voyager 1 i Voyager 2 lansirani su 1977. godine te su i dalje najudaljenije svemirske letjelice u ljudskoj historiji. Prije ulaska u međuzvjezdani prostor, obje su proletjele pored Saturna i Jupitera, dok je Voyager 2 posjetio još Uran i Neptun.
Iz koje zemlje svijeta dolaze najatraktivniji muškarci? Na ovoj mapi Evrope dominira jedna država
Zašto je utihnula priča o Južnoj plinskoj interkonekciji i šta je pozadinski interes
