Napad na slobodu govora
27

Kontroverzni zakon o antisemitizmu u SAD-u dobio brojne kritike

N. Ž.
Foto: EPA - EFE
Foto: EPA - EFE
Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je u srijedu, 1. maja, novi zakon o antisemitizmu. Kritičari ističu da je riječ o ozbiljnom napadu na slobodu govora.

U glasanju koje je održano u srijedu, čak 320 zastupnika iz obje stranke je glasalo "za", dok je "protiv" glasalo 92 zastupnika u donjem domu Kongresa.

Sami tekst ovog zakona mijenja definiciju antisemitizma u onu koju je dao Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA). Prema njihovoj definiciji, antisemitizam je "određena percepcija Jevreja, koja može biti izražena kao mržnja prema Jevrejima.

Retorički i fizički izrazi antisemitizma usmjereni su prema jevrejskim ili ne-jevrejskim osobama i/ili njihovoj imovini, prema jevrejskim zajedničkim institucijama i vjerskim objektima".

Međutim, posebno sporni dio definicije referira se na državu Izrael, koju smatra "jevrejskim kolektivitetom."

Iako je imao veliku podršku među zastupnicima u Demokratskoj i Republikanskoj partiji, ovaj prijedlog je dobio brojne kritike. Posebno su glasna bila udruženja za slobodu govora, koja ističu da bi se usvajanjem ovog teksta mogla van zakona staviti kritika države Izrael, čak i ako nema antisemitske konotacije.

Sporni su i primjeri koje je IHRA navela kao ilustracije antisemitizma. Na primjer, izjava da "postojanje države Izrael predstavlja rasistički poduhvat" smatrala bi se antisemitskom prema ovim uslovima. Definicija također zabranjuje svaku usporedbu između "savremene izraelske politike" i "politike nacista".

Važno je napomenuti da je ovaj zakon usvojen dok traje protest propalestinskih demonstranata širom SAD. Pojedini analitičari su istakli da je ovaj prijedlog reakcija na ovaj protest, a neki čak kažu da bi stupanjem na snagu ovog zakona protest ovih grupa mogao biti proglašen ilegalnim.

Kako bi se prijedlog usvojio, potrebna je saglast višeg doma Kongresa, odnosno Senata. Vrijedi istaći i da Joe Biden, predsjednik SAD, može odbiti da potpiše stupanje ovog zakona na snagu. U tom slučaju bi se prijedlog poslao nazad Senatu, koji bi dvotrećinskom većinom mogao poništiti Bidenov veto.

Podsjetimo, Prvi amandman na Ustav SAD-a garantuje slobode govora, medija, religije, asocijacije i protesta. Upravo zbog ovoga, pitanje da li bi Vrhovni sud SAD stavio van snage ovaj zakon, čak i ako bi se usvojio.